Скачать с ютуб Sinjska Alka u Badenu 2023. в хорошем качестве

Sinjska Alka u Badenu 2023.

Vitezovi jure prema novim horizontima – Sinjska alka u Badenu i Beč! Ponos Sinja i Cetinske krajine, viteška igra Sinjska alka, ustanovljena je kao spomen na pobjedu Sinjana nad Osmanlijama 1715. godine i u zahvalu Čudotvornoj Gospi Sinjskoj koja je prema predaji spasila Sinj i njegove branitelje. Od tada se, u gotovo neprekinutom kontinuitetu, održava do danas prema Statutu Alke, strogom pravilniku koji osigurava autentičnost i potanko govori o njezinu nastanku, svrsi i pravilima, a na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva uvrštena je 2010. godine. Viteško alkarsko društvo najstarija je institucija koja skrbi o ovoj neprocjenjivoj baštini. U sklopu šireg predstavljanja Alke u svijetu nizom projekata, ostvareno je i znakovito gostovanje viteške igre u Badenu i Beču 16. – 18.lipnja 2023.. U burnoj višestoljetnoj povijesti Alka je nepokolebljivo nadživjela kraljevine, države i vladare. Povijesne veze Alke s glavnim gradom Republike Austrije vjekovite su još od vremena kada je Beč bio glavni grad nekadašnje zajedničke države u kojoj su vladari iz habsburške kuće bili i vladari hrvatskih zemalja. Oni su tijekom austrijske vladavine Dalmacijom, od kraja 18. stoljeća do 1918., prepoznali važnost ovog tradicionalnog natjecanja te bili i osobni pokrovitelji Sinjske alke, a redovna svakogodišnja Alka trčala se upravo na rođendan vladara. Napokon, godine 1908. alkarska povorka sudjelovala je i u svečanom mimohodu (Festzug) u Beču u čast 60 godina carske vladavine Franje Josipa I. te je kao dio skupine iz Dalmacije bila jako zapažena među Bečanima i njihovim gostima, što je vidljivo po tadašnjima novinskim i drugim zapisima. Danas, kad je Alka i hrvatska, ali i svjetska baština, osobitim naporima Hrvata u Beču i suradnjom s Viteškim alkarskim društvom, osmišljen je koncept predstavljanja Alke u gradu na lijepom plavom Dunavu, kao i u Badenu, što će zasigurno ojačati veze domovinske i iseljene Hrvatske. Susret je otvorio vrata i predstavljanju kulturno-umjetničkoga bogatstva i turističkih potencijala Splitsko-dalmatinske županije sudjelovanjem brojnih kulturno-umjetničkih društava te ponudom hrvatskih gastronomskih specijaliteta i vina, osobito okusa Sinja i Cetinske krajine: neizostavnih sinjskih arambašića, slasnih uštipaka, burom dozrelog pršuta i unikatnog sira iz mišine, spravljenog po recepturi starih Ilira. Lijepa Naša se, osim nizom prirodnih i gastronomskih čarolija, može pohvaliti i zavidnom zbirkom nematerijalnih kulturnih dobara na UNESCO-ovoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva – po zastupljenosti prva u Europi, a treća u svijetu! Nematerijalna baština obuhvaća različite oblike pučkih i tradicionalnih kulturnih izričaja – jezik, usmenu književnost, glazbu, ples, igre, mitologiju, obrede, običaje i tradicijske obrte, ali i žive zajednice u kojima se ti oblici pažljivo njeguju. Cetinska krajina predstavila se svojom nemjerljivim bogatstvom drevnih umijeća: izrade tradicijskog lončarstva ručnog kola iz Potravlja, lula iz Zelova, izrade cetinske lađe kod Otoka, tradicionalne obuće i odjeće, tkanja na tkalačkom stanu, izrade košara od šiblja, prezentacije lokalne gastronomske i enološke ponude uz vrhunske stručnjake i članove brojnih kulturno-umjetničkih društava, Klape Sinj, Gradske glazbe Sinj te lokalnih glazbenika. Spektakularni događaj odvijao se pod kreativnom rukom redateljice Dore Ruždjak Podolski i njezina tima, pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice, Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, a u organizaciji Turističke zajednice grada Sinja i Viteškog alkarskog društva, uz mnogobrojne institucije i neizostavne pojedince koji su prezentirati jedinstvenu nematerijalnu baštinu. Više informacija možete dobiti na www.visitsinj.hr i www.alka.hr